Naslovnica -> Info -> Hrvatska - izleti

NACIONALNI PARK KORNATI

jednodnevni izleti brodom do svjetskog prirodnog bisera
 

 

 
KORNATSKI OTOCI , najbrojnija i najgušća otočna skupina u Jadranskome moru; obuhvaća 147 otoka, otočića i grebena ukupne površine 69 km2, raštrkanih na 230 km2 površine akvatorija.
 
 
Protežu se u duljini od oko 35 km i širini od 13 km, između Dugog otoka na sjeverozapadu i otoka Žirja na jugoistoku, te otoka Pašmana, Vrgade i Murtera na sjeveru i sjeveroistoku. Ime su dobili po Kornatu, najvećem otoku (32,62 km2).
 
 
Plinije ih naziva Cratea. S jugozapadne pučinske strane obale su vrlo strme (klifovi ili krune); najviši su klifovi na Klobučaru (80 m), Mani (65 m), Rašipu velom (64 m) i dr. Zbog vapnenačke građe na Kornatskim otocima nema vrela ni vodenih tokova. U nekim krškim depresijama, gdje je dno pokriveno crvenicom, voda se zadržava veći dio godine.
 
 
Bočate vode ima mjestimice u krškim jamama na 40-ak lokaliteta. Kišnica se skuplja u cisternama. Zime su blage; prosječna temperatura zraka tijekom siječnja 7,3 °C, a u srpnju 23,9°C. Maksimalne temperature zraka nisu više od 33°C, a minimalne nisu niže od -7°C. Vedrih dana ima u godini 106, poluoblačnih 134, a oblačnih 125. Vlažnost zraka je oko 65%. Kišnih dana godišnje 115. Snijeg rijetko pada. Zbog nepovoljna rasporeda oborina i temperature u tijeku vegetacijskog razdoblja, te vapnenačke građe, raslinje je na otocima oskudno.
 
 
 
Prevladava pašnjak kamenjar. Samo na sjeveroistočnoj strani otoka Kornata, kod uvale Stativala, nalaze se predjeli pod crnikom. U poljima pokrivenim crvenicom, na blagim padinama i u uvalama uspijevaju masline, smokve, vinova loza i južno voće. Područje Kornata danas je jedno od najbogatijih ribolovnih područja u Jadranu, posebice tzv. bentonskih vrsta.
 
 

God. 1980. otoci su proglašeni nacionalnim parkom; danas površina parka iznosi oko 234 km2. Parkom upravlja posebna uprava sa sjedištem u Murteru.
 
Od XIV. st. otok Kornat naziva se Insula Sancte Marie, Stomorin otok, Tarac, Toreta (Tureta), a od XVII. st. udomaćio se za otočnu skupinu naziv Coronati. Kornati su bili naseljeni od neolitika. U novije doba nema stalnih naselja; posljednje se spominje u XVIII. st. pod imenom Toreta. Od davnine su bili u posjedu Zadrana. Od XVI. st. držala ih je Venecija i davala pod zakup zadarskim obiteljima. Najstariji arheološki nalazi na Kornatu su ostaci ilirskih naselja (Stražišće, Toreta) i kameni grobni humci.
 
 
Nalaza iz rimskog doba ima na brežuljku Toreta; ispod brežuljka s južne strane vide se ostaci starokršćanske crkve s polukružnom apsidom. U njoj je kasnije sagrađena, još sačuvana, manja crkvica; za donji prag te crkvice upotrijebljen je rimski votivni natpis. Na samom brežuljku je velika četverokutna tvrđava, sagrađena na početku srednjeg vijeka. Ostaci jedne, zacijelo srednjovjekovne, kule vide se na otočiću Panituli, a na otoku Jadri je crkva iz XVI. st.
 
»Posljednjeg dana stvaranja svijeta Bog je želio okruniti svoje djelo, te je od suza, zvijezda i daha stvorio Kornate« - zapisao je George Bernard Shaw. Prekrasna priroda, splet nebrojenih otoka i otočića (narod kaže: »za svaki dan u godini po jedan«), čarobno more - sve to čini Kornate atraktivnim ciljem mnogobrojnih izletnika i nautičara.
 
Za nautičare i sve one koji uživaju u plovidbi, Kornati su doista pravi raj na Zemlji. Brojne su uvale siguran zaklon nautičarima i ribarima, međutim, u Nacionalnom parku zaštićeno je i podmorje, pa se treba raspitati što, kako i koliko se smije loviti.
 
 
Otoci obiluju krškim fenomenima, jamama, spiljama, škrapama, a stanište su mnogih ptica. Kornati su posebno mjesto za sve one koji uživaju u kupanju u čistom i bistrom moru, koji vole mir i tišinu, ali i »robinzonski« način odmora i ljetovanja. Nautičari noće na svom ili iznajmljenom brodu, a ostali mogu iznajmiti kuću, kućicu ili tek kamenu kolibu. Oni koji još ne znaju jedriti mogu to naučiti na pravom mjestu, na Kornatima, u školama jedrenja koje se održavaju u tom atraktivnom akvatoriju.
 
 

Na Kornatima je mnoštvo uvala, »divljih« luka, u kojima se nautičari mogu usidriti i skloniti, no postoji i jedna suvremena, dobro opremljena marina - ACI marina Piškera, na istoimenom otoku (v. Piškera), sa 120 vezova. Na otoku Žut, izvan granica NP Kornati, postoji ACI marina Žut, također sa 120 vezova.
 
 
 

 
 
Brodski izleti na Kornate organiziraju se iz svih već mjesta u sjevernoj Dalmaciji.
Na Kornatskom otočju sidre svi brodovi koji voze tjedna okružna putovanja po sjevernom ili srednjem dijelu Jadrana.
 

Naziv tvrtke

Ime i prezime *

Ulica, br *

Grad *

Poštanski broj *

Država *

E-mail *

Telefon *

Mobitel

Telefaks


Broj odraslih osoba *

Djeca 12-18 g.

Djeca 4-11,99 g.

Djeca 0-3,99 g.

Termin *


Komentar ili pitanje

* obvezno ispunite sva označena polja

Provjerite da li ste točno upisali e-mail.
   

UHPA

© 2008-2024 LOTOS TOURS, made by INET-SERVIS.CZ, Hradec Králové