Naslovnica -> Info -> Hrvatska - informacije

JADRANSKO MORE

očuvanje Jadrana

Osim bogate kulturna baštine, Jadran se može podičiti raznolikim prirodnim vrijednostima i atrakcijama. Priroda, prema Ustavu Republike Hrvatske uživa posebnu zaštitu. Državno tijelo zaduženo za zaštitu prirode je Državna uprava za prirodnu zaštitu. Obalno područje je dio koji zauzima posebno mjesto, te se stoga vodi sustavna politika zaštite prostora, kroz prostorno planiranje te upravljanje sukladno održivom razvoju. Kontinuirana istraživanja Jadrana, s biološkog, ekološkog, kemijskog i fizikalnog stajališta kontinuirano se provode u Institut za istraživanje mora u Rovinju, Splitu i Dubrovniku.

Nedavno je predstavljen projekt o razvoju otoka, kojim se nastoji dati poticaj kvalitetnijem razvoju naših otoka. Osim državnih tijela, djeluje i čitav niz udruga koje kroz svoje programe i aktivnosti doprinose očuvanju i zaštiti prirodnog bogatstva. Hrvatsko biološko i Hrvatsko ekološko društvo provode i potpomažu projekte istraživanja Jadrana i njegovog podmorja.

Tu su i projekt istraživanja dobrog dupina u suradnji sa Tethy Institutom iz Milana, Grupa Sredozemna medvjedica koja istražuje staništa na kojima je nekada živio ovaj morski sisavac, Pokret prijatelja prirode "Lijepa naša" koji među ostalim projektima radi i na projektu Plave zastave, Zelene zastave te Eko škola, s glavnim ciljem edukacijom mladih naraštaja samo su neke od udruga koje rade na širenju ekološke svijesti.

Zanimljiv je i projekt Istarske županijske turističke zajednice, koja već nekoliko godina provodi akciju Neka moja Istra blista, u koju su uključeni svi; od vrtića i škola, preko hotela, kampova, uprava gradova, a glavni cilj je promicanje ekološke svijesti, te podizanje svijesti o međusobnoj povezanosti ljudi i okoliša.

Život u moru

U Jadranskom moru žive brojni životinjski i biljni organizmi. Razlikujemo dva životna staništa : pelagijal ili područje otvorene vode u kojem žive dvije velike skupine organizama plankton tj. svi oni organizmi koji lebde u moru, te nekton ili pravi plivači tu spadaju svi oni organizmi koji se mogu aktivno kretati. U bentos odnosno život na dnu spadaju svi ostali organizmi koji su stalno ili povremeno vezani uz dno.

U vodenom stupcu razlikujemo pojaseve ili stepenice sa određenim karakteristikama. Tako imamo : supralitoral koji predstavlja pojas izložen prskanju mora, mediolitoral tj. pojas plime i oseke, dalje slijedi infralitoral ili pojas fotofilnih alga i morskih cvjetnica, on seže u Jadranu od granice oseke do 35 -50 metara. Dalje slijede abisal koji seže od 50 do 200 metara, te hadal ili dubokomorsko područje koji zahvaća prostranstvo dublje od 200 metara dubine. Abisal je prisutan samo u južnom dijelu Jadranskog mora, te u predjelu Jabučke kotline. Hadal nije prisutan u našem moru. U supralitoralu Jadrana žive rakovi vitičari, u mediolitoralu žive npr. endemska alga jadranski bračić, crvena moruzgva, vlasulja. U području infralitorala, koje obuhvaća najveći dio, živi većina vrsta alga, razne vrste koralj, mahovnjaci, razne vrste riba kao što su pic, špar, glavoč, salpa, knez i mnoge druge.

   

UHPA

© 2008-2017 LOTOS TOURS, made by INET-SERVIS.CZ, Hradec Králové